Susret sa aktivistkinjama iz Ukrajine

Credits to : Chuck Holton - FlickrCredits to : Chuck Holton - Flickr

Ženeva, 24. – 26. juni, 2014

S obzirom na razvoj situacije u Ukrajini i sve sličnijim narativu onome na početku 90-tih u Bosni i Hercegovini organiziran je neformalni susret između aktivistkinja i aktivista iz Ukrajine i nekolicine aktivistkinja iz Bosne i Hercegovine koje sudjeluju u ovoj inicijativi. Bila sam jedna od tri žene iz BiH koje su sudjelovale i ovo je par utisaka koje nosim sa sobom.

Susret je organiziran sa ciljem razmjene iskustava s obzirom na situaciju u Ukrajini i ono što smo htjele prenijeti jeste kako iskustva žena iz BiH mogu biti primjenjiva i koristiti se u ratnim i postratnim kontekstima. Aktivistkinje iz Ukrajine su izložile trenutnu situaciju u zemlji, a područje interesa se baziralo na tome kako pomoći registraciji izbjeglica i pružiti im psihološku pomoć, kako uspostaviti  komunikaciju između državnih vlasti i ljudi koji su na terenu izloženi ratnim dejstvima ili su raseljeni. Naglašeno je da ukrajinska vlada do sada nije pružila adekvatnu pomoć, niti intervenira, a ljudi se smještaju u ljetovalištima, pomoć u hrani se ostvaruje putem pregovora sa biznismenima. Aktivistkinje iz BiH su prezentirale svoja iskustva, pri tome govoreći o naučenim lekcijama, a najviše interesa je pobudilo iskustvo u rad u multietničkim zajednicama i kako u takvim zajednicama raditi sa mladima na pomirenju. Razgovaralo se i o ekonomskom osnaživanju žena i njihovom učešću u društvenom i političkom životu nakon potpisivanja mirovnog sporazuma, organizaciji školskog sistema i rada na pomirenju u višenacionalnim zajednicama. Moj utisak je da predstavnici/e iz Ukrajine nisu bile svjesni/e težine i složenosti situacije u kojoj se Ukrajina nalazi, te da trenutno stanje ne smatraju ratom. Vrlo često su se pozivale na multietničnost zemlje i nemogućnost etničkog rata u takvom kontekstu. Pokušale smo predstaviti situaciju u BiH u prvim danima rata koji je prerastao u konflikt sa više dimenzija oko kojih se akteri još uvijek ne mogu složiti, te kako različita tumačenja i različite istine onemogućuju politički i društveni napredak zemlje. Ukazale smo na sličnosti između BiH i Ukrajine i govorile smo i o tome da je Ukrajina u fokusu velikih političkih i ekonomskih utjecaja. Međutim, s moje strane gledišta delegacija iz Ukrajine jednostavno nije u tom momentu pokazala da razumije zbilju i ozbiljnost njihovog položaja. Nisam stekle dojam da aktivisti iz Ukrajine koji su bili prisutni na ovom sastanku imaju sistemski pristup spektru problema evidentnih u njihovoj zemlji niti su upoznati sa globalnim dešavanjima u Evropi i svijetu. Mišljenja sam da aktivistkinje nisu pokazale da vladaju ili imaju mehanizme djelovanja neophodne za situaciju u kojoj se nalazi Ukrajina. Postavljali su pitanja vezana za različite aspekte, posebno za pitanje izbjeglica, ali mislim da su pitanja bila daleko od onoga što čeka Ukrajinu ili od onoga kako odmah djelovati po prioritetima. Kratko rečeno, početni sindrom iznenađenih ljudi koji su se našli u ratu.