Poziv na solidarnost

Screen Shot 2015-08-31 at 12.40.26 PM

POZIV NA SOLIDARNOST

U posljednjih nekoliko mjeseci svjedočimo dešavanjima koja najviše liče počecima devedesetih – pred nama su slike žena, djece i muškaraca u potrazi za sigurnim utočištem od smrti i razaranja. Devedesetih su to bili ljudi iz Bosne i Hercegovine i drugih država bivše SFRJ, nas 4 miliona, koji smo tražili utočište od rata koji je razarao naše zemlje. Tragali smo za utočištem diljem Evrope i svijeta. Danas svjedočimo milionima ljudi prisiljenih da napuste svoje domove kako bi spasili svoje živote, najosnovije ljudsko pravo. Ne smijemo biti slijepi, ne smijemo ćutati, ne smijemo ostati indolentni.

Samo u Siriji je više od 4 miliona ljudi prisiljeno napustiti svoju zemlju, a ova brojka zastupa samo one izbjeglice koje je registrovao UNHCR u Egiptu, Iraku, Jordanu, Lebanonu, Turskoj i Sjevernoj Africi. Samo mali broj ovih ljudi se usudio na opasni put života ili smrti do Evrope, u nadi da će tu naći sigurnost i spas. Razlika između devedesetih i danas je ta što se izbjeglice iz Bosne i Hercegovine i drugih djelova bivše SFRJ nisu suočavale sa smrću i progonom jednom kada su uspjele da napuste svoje ratom razorene države. Nažalost, to nije slučaj za ljude iz Sirije koji nastavljaju umirati u zemljama tako udaljenim od Sirije kao što je Austrija, ili u smrtonostnom Mediteranskom moru.

Smrt žena, djece i muškaraca koji tragaju za skloništem je jednako besmislena i poražavajuća kao što je i smrt hiljada civilnih žrtava koje umiru u, i oko, Sirije – u Aleppu, Doumi, Zabadani, Homsu, Ar Raggahtu. U Siriji oni umiru od improviziranih takozvanih «eksplozivnih buradi» i drugih ratnih užasa, u Evropi zbog nedostatka solidarnosti i sigurnih i slobodnih prolaza. Umjesto empatije, hrane, skloništa i obećanja za bolju budućnost, dočekani su militarističkom reakcijom, žičanom ogradom, suzavcem, te policijskom i vojnom brutalnošću.

Izbjeglice su zaštićene međunarodnim izbjegličkim pravom. Svaka zemlja u regionu zajedno sa zemljama Evropske unije, kao potpisnice Ženevskih konvencija, su obavezne pružiti zaštitu i sklonište ljudima koji su u nevolji. U pokušaju da preusmjere pažnju sa svojih obaveza vlade Evrope, uz pomoć medija, govore o «migrantskoj krizi», ali mi znamo, iz sopstvenih iskustava, da ovo nije nikakva kriza migranata već kriza (ne)čovječnosti prema ratom i nasiljem protjeranim pojedincima i porodicama. Finansijske kalkulacije evropskih zemalja o tome koliko vrijedi spašavanje jednog ljudskog života se prepliću sa ksenofobijom i rasizmom.

Umjesto što dopuštamo medijima i vladama da kriminaliziraju i problematiziraju ljude koji su u nevolji i potrebi, praveći od njih nelegalne migrante i nazivajući ih sigurnosnim rizikom za zemlje u koje dolaze, moramo se podsjetiti o čemu se ovdje u stvari radi. Stvarni problem su ratovi i nasilje u Siriji, Bliskom Istoku i Africi koji donose beskrajne patnje ljudima, a za koje snosimo znatnu odgovornost – nemojmo zaboraviti da je jedan od razloga ratova i nasilja u ovim zemljama upravo globalna eksploatacija resursa i borba za moć koje su kreirali evropski kolonizatori, a i danas ih održavaju zapadne sile i korporacije. Stvarni problem ovdje je nemogućenost (ili direktno odbijane) da se zaustave ratovi i nasilje. Problem nisu ljudi koji traže sklonište, zaštitu i bolju budućnost!

Kao građani i građanke BiH, sa sopstvenim iskustvom smrti, razaranja i očaja, duboko smo dirnuti/e sudbinom ljudi iz Sirije i drugih zemalja koji dolaze u Evropu riskirajući svoje živote, te duboko osramoćeni/e postupcima regionalnih i EU vlada. Ogorčeni smo na impotentnost međunarodne zajednice da odgovori na pozive sirijskog i drugih naroda da zaustave upotrebu «eksplozivnih buradi», da zaustave ubijanja, da osiguraju mir.

Dok zapadne zemlje u fokus stavljaju «rješavanje migracione krize», mi mirovni aktivnisti i aktivistkinje iz Bosne i Hercegovine, pozivamo vladu BiH da otvori granice naše zemlje i omogući slobodan i nesmetan prolaz izbjeglicama i/ili migrantima, te da odobre azile svima koji žele ostati u BiH. Pozivamo naše sugrađane i sugrađanke da pokažu humanosti, solidarnost i empatiju sa izbjeglicama i migrantima dokle god oni borave u našoj zemlji.

Također pozivamo međunarodnu zajednicu da:

  1. Zaustave rat u Siriji, kao prioritet broj jedan u rješavanju «krize»; da zaustave ratove u drugim zemalja uključujući zemlje na Bliskom Istoku (izmeđuostalih u Palestini, Afganistanu, Iraku, Jemenu i Libiji) i u Africi (Eritrea, Sudan, Somalia, DRC itd.); da zaustave dalju globalnu militarizaciju.
  2. U toku mirovnih pregovora zahtjevaju bezuslovan prekid vatre i garantiraju bezuslovan pristup humanitarnoj pomoći za stanovnike Sirije i drugih zemalja zahvaćenih nasiljem;
  3. Otovore granice te poštuju međunarodne pravne obaveze da zaštite tražioce azila diljem Evrope; pomoć izbjeglicama ne smije stati na osiguranju sigurnog prostora, također moramo osigurati da izbjeglice mogu putovati i kretati se slobodno i legalno do sigurnih teritorija kako bi dobili pristup pravima koja su im zagarantovana – međunarodna zaštita, azil i integracija – gdje god je to moguće;
  4. Osigurati potpuni i nediskriminatorni pristup pravdi za civilne žrtve rata.

U SOLIDARNOSTI,

inicijativa ŽENSKI MIROVNI AKTIVIZAM               

Podržale/i:

Adrijana Hanušić
Aida Spahić
Alina Trkulja
Alma Hrasnica
Amra Klobodanović
Asmir Orman
Azra Hasanbegović
Belma Bečirbašić
Besima Ćatić
Bojana Đokanović
Čedomir Glavaš
Dajana Bakić
Danka Zelić
Duška Andrić Ružičić
Edita Miftari
Elmaja Bavčić
Ena Bavčić
Goran Bubalo
Gorana Mlinarević
Gordana Vidović
Indira Bajramović
Ivo Marković
Jasmina Čaušević
Jovanka Radovanović
Jusuf Makerević
Jusuf Talović
Lejla Hadžiahmić
Lejla Huremović
Marija Ivić
Mirha Pojskić
Nejra Nuna Čengić
Nela Porobić Isaković
Nidžara Ahmetašević
Nura Begović
Nurka Babović
Obrad Bubić
Sadžida Tulić
Selma Korjenić
Selma Porobić
Sonja Garić
Stjepana Ivanus
Sumeja Tulić
Suzana Božić
Svetlana Vuković
Tatjana Ristić
Tino Butković
Zilka Spahić Šiljak
Zlatica Gruhonjić
Zulka Balak

Active Women Alliance (AWA)
Centar za građansku suradnju Livno
Centar za odgovornu demokratiju COD Luna
Centar za pravnu pomoć ženama Zenica
Centar za studije o izbjeglim i raseljenim osobama
CODA – Otvoreni univerzitet Sarajevo
Feministički antimilitaristički kolektiv
Fondacija BHWI
Fondacija CURE
Fondacija LARA
Fondacija lokalne demokratije
Fondacija Udružene žene
Medica Zenica
Međunarodni centar za mir
Mreža žena sa invaliditetom BiH
NVO Naša djeca Sarajevo
Omladinska organizacija Odisej Bratunac
Omladinski centar Gornji Vakuf-Uskoplje
Omladinski pokret Revolt Tuzla
Organizacija Glas žene Bihać
Sarajevski otvoreni centar
TPO Fondacija
Udruga/Udruženje Forma F Mostar
Udruženje aktivnih žena “GENDER” Brčko
Udruženje dijabetičara Novi Život Tomislavgrad
Udruženje Forum žena Bratunac
Udruženje građana Budućnost
Udruženje građana ToPeeR Doboj
Udruženje građanki Grahovo
Udruženje Green Art Sarajevo
Udruženje Naš glas
Udruženje oboljelih od šećerne bolesti – Bužim
Udruženje Okvir
Udruženje Srcem do mira
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK)
Udruženje „HO HORIZONTI“ Tuzla
Udruženje žena “Jadar” Konjević Polje
Udruženje žena “Priroda” Bratunac
Udruženje žena LI-Woman
Udruženje žena SEKA Goražde
Udruženje Žena ženama
UZR Bolja budućnost Tuzla
Žena BiH Mostar

a