Otvoreno pismo Narodnoj skupštini Republike Srpske povodom rasprave o informaciji o nalazima i preporukama studije o položaju srpskih žena žrtava ratnog zločina seksualnog nasilja u BiH

images

Već dugi niz godina nevladine organizacije i pojedinke iz Bosne i Hercegovine, kao i različiti međunarodni stručnjaci i UN komiteti, kao što su Komitet za ljudska prava, Komitet za eliminaciju diskriminacije nad ženama i Komitet o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, ukazuju na neadekvatan položaja žena koje su preživjele silovanje i druge oblike seksualnog nasilja tokom rata u BiH.

U više navrata Bosni i Hercegovini i svim njenim administrativnim jedinicama, kako FBiH i njenim Kantonima, tako i RS, ukazivano je na postojeću diskriminaciju žrtava koje su preživjele seksualno nasilje u ratu, diskriminaciju koja je i horizontalna (između samih žrtava seksualnog nasilja u ratu u odnosu na lokaciju na kojoj žive) i vertikalna (u odnosu na druge kategorije žrtava rata, a posebno u odnosu na veterane).

Godinama se od BiH zahtjeva da se žene žrtve rata eksplicitno priznaju kao civilne žrtve rata, te da im se dodijele kompenzacije na osnovu pretrpljene štete, kao i da im se osiguraju sva prava i povlastice na jednak način na cijeloj teritoriji naše zemlje. Na ovu problematiku je tokom zvanične posjete BiH 2012. ukazivala i posebne izvjestiteljca UN za nasilje nad ženama, gđa Rashida Manjoo, koja je u izvještaju o misiji u Bosni i Hercegovini, objavljenom u junu 2013. godine, izričito preporučila “vlastima na svim nivoima da prepoznaju postojanje žena – civilnih žrtava silovanja i mučenja, bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost, te da im osiguraju jednak pristup pravnim sredstvima i uslugama, neovisno o njihovoj fizičkoj lokaciji unutar zemlje”, kao i da uvedu “šeme za dodjelu odštete kojim će se izbjeći različit tretman koji trenutno postoji za civilne žrtve rata u zemlji.”

Unatoč ovim preporukama i upozorenjima nevladinih organizacija koje rade na terenu da je životna situacija žena žrtava seksualnog nasilja u ratu sve više i više ugrožena, te da se ratne traume isprepliću sa neimaštinom, nepostojanjem adekvatne psihosocijalne i zdravstvene zaštite, te rastućom društvenom stigmatizacijom naspram ove kategorije, zvanične institucije RS, kako izvršna tako i zakonodavna vlast, nisu do sada uradile ništa kako bi zaštitili ovu ranjivu kategoriju stanovništva.

Patnje žena žrtava seksualnog nasilja traju predugo. Pozdravljamo probuđeni interes vlasti u RS-u, a naročito Narodne skupštine RS, da počnu rješavati ovo pitanje i da ženama žrtvama seksualnog nasilja u ratu pruže dostojanstven i produktivan život, ali istovremeno izražavamo zabrinutost povodom diskusije koja se održala na 3. sjednici NS RS povodom informacije o nalazima i preporukama studije o položaju srpskih žena žrtava ratnog zločina seksualnog nasilja u BiH, a koja se svela na žrtve jedne nacionalnosti, a ne i sve osobe koje žive na teritoriji RS.

Pozivamo Narodnu skupštinu RS da briga za rješavanje statusa ovih žena ne bude jednonacionalna, te da se zakonom zaštite sve žrtve seksualnog nasilja u ratu koje danas žive na teritoriji RS, bez obzira kojoj etničkoj grupi pripadale, kako bi se izbjegla nedopustiva dodatna diskriminacija ovih žena, suprotno važećim međunarodnim standardima, ustavnim odredbama i Zakonu o zabrani diskriminacije BiH.

Inicijativa
Ženski mirovni aktivizam

Podržale/i (po abecednom redu):

Adrijana Hanušić

Adisa Forić

Aida Spahić

Alma Hadžić

Alma Mulalić

Alma Krabašić

Amela Imamović-Arifović

Amra Delić

Azra Bajrambegović-George

Belma Bečirbašić

Besima Čatić

Bojana Đoković

Centar za mlade KVART

Centar za pravnu pomoć ženama

Dajana Bakić

Dijana Dorfer-Galijašević

Dragana Petrić

Dubravka Kovačević

Duška Andrić

Dženana Karup Druško

Edita Miftari

Elvisa Mujanović

Emina Sijahović

Emsuda Mujagić

Enisa Raković

Esmina Avdibegović

Fatima Gušić

Feministički antimilitaristički kolektiv – FAK

Fond otvoreno društvo BiH

Fondacija CURE

Fondacija lokalne demokratije

Fondacija za osnaživanje žena

Gorana Mlinarević

Hajrudin Dautović

Hana Obradović

Haris Subašić

Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH

Jasmina Čaušević

Kerim Mešanović

Kristina Arnautović

Lejla Hadžiahmić

Lejla Huremović

Lela Delmić

Mara Radovanović

Merima Karagić

Mevlida Rovčanin

Milenka Sinanović

Milica Plavšić

Mirha Pojskić

Mirzet Ikanović

Muhamed Cerić

Nada Strepački

Nela Porobić Isaković

Nermina Islamčević

Nermina Trbonja

Nesib Hodžić

Nidžara Ahmetašević

Nina Bosankić

Nurka Babović

Omladinski pokret Revolt Tuzla

Platforma Jedan Svijet

Radmila Žigić

Ramo Kadrić

Sanel Sivac

Sarajevski otvoreni centar

Satko Mujagić

Seida Karabašić

Selma Korjenić

Slobodanka Dekić

Slobodanka Keksić-Orlić

Tahira Dautbegović

TPO Fondacija Sarajevo

Trial (Track Impunity Always) ured u BiH

Udruženje Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu

Udruženje Forma F

Udruženje Medica Zenica

Udruženje prijedorčanki “Izvor”

UZ SEKA Goražde

Udruženje građana Budućnost Modriča

Udruženje roditelja u borbi protiv zloupotrebe droga ” Ruka ruci ” Bihać

Udruženje Srcem do mira

Udruženje Snaga žene

Udruženje za afirmaciju žene BiH

Udruženje Tranzicijska pravda

Udruženje Žena BiH

Udruženje Žena Ženama

Udruženje Žena žrtva rata

Valentina Pellizzer

Viktorija Ružičić

Zijad Čusto

Zilka Spahić Šiljak

Zlatica Gruhonjić

Zulka Baljak