Od rata do održivog mira: dijalog solidarnosti između aktivistkinja iz Ukrajine i Bosne i Hercegovine

Photo credi: Sanja VrzićPhoto credi: Sanja Vrzić

U februaru 2014. godine u saradnji Women’s International League for Peace and Freedom (WILPF), Kvinna till Kvinna i Fondacije OAK organiziran je feministički dijalog solidarnosti između sirijskih i bosanskohercegovačkih aktivistkinja. Cilj okupljanja bio je podrška aktivistkinjama u formuliranju svojih strategija i zahtjeva o pristupu pravima i pravdi, u kontekstima kako ratom zahvaćene Sirije tako i post-ratne Bosne i Hercegovine. Iskustva bosanskohercegovačkih žena iz 90-tih godina, te njihava post-ratna borba za održiv i pravedan mir korištena je kao osnova za diskusiju koja se fokusirala na učešće žena u mirovnim pregovorima, rodno-zasnovanom nasilja te pravdi. Konferencija između žena iz Sirije i BiH se pokazala kao primjer dobre prakse na temelju koje se može dalje raditi na solidarnosti i učešću žena u izgradnji mira. Od tada, i WILPF i Kvinna till Kvinna su nastavili sarađivati na pitanjima žena, mira i sigurnosti, istražujući mogućnosti kako podržati jedni druge, a od nedavno i kako zajednički raditi na pitanjima izgradnje mira u Ukrajini.

Uzimajući u obzir razvoj situacije u Ukrajini, te podršku ženskim aktivistkinjama u zemlji koju pružaju i WILPF i Kvinna till Kvinna, ukazala se mogućnost korištenje sličnog modela dijaloga solidarnosti između bh. aktivistkinja i aktivistkinja iz Ukrajine, kontekstualizirajući i adaptirajući model na potrebe ukrajinskih aktivistkinja.

U Ukrajini, aktivistkinje, nevladine organizacije i volonteri, a posebno oni koji se nalaze u blizini linije razdvajanja, ulažu velike napore na dostavljanju humanitarne pomoći, oni su ujedno i partneri međunarodnim agencijam za pomoć, te se suočavaju sa višestrukim kompleksnim konsekvencama konflikta, raseljavanja i ekonomske krize. Resursi mnogih organizacija su nategnuti. Učešće civilnog društva u mirovnom procesu je do sada bio skoro ne postojeći.

Istovremenu u Bosni i Hercegovini situacija po pitanju efekata proteklog rata se nije znatno poboljšala te se današnje bh. društvo istovremeno suočava i sa mjerama štednje koje produbljuju konflikte u društvu. Takav razvoj situacije je doveo do činjenice da mir, sada više nego ikada prije, treba kolektivnu energiju i napore ženskih i drugih mirovnih organizacija. 20 godina nakon rata u BiH preostaje još puno toga da se uradi, kako po pitanju suočavanja s prošlošću (u smislu osiguravanja mjera reparacija za štete pretrpljene u ratu) tako i u prevenciji potencijalnih novih konflikta.

Okupljanjem ženskih organizacija oko pitanja mira te pronalaženje mjerodavnih, funkcionalnih a nadasve transformativnih načina za organiziranje radi promjene sadašnjeg stanja je svojevrstan proces, proces koji može biti potpomognut i informisan različitim iskustvima iz Ukrajine, Sirije, BiH, Južne Afrike, Kolumbije itd. – koje greške su pravljene i zašto, koji su pristupi bili djelotvorni te zašto su bili djelotvorni, ko su bili eksterni i interni akteri i sudionici procesa, te zašto su te lekcije važne.

Ciljevi dijaloga:

  • Nastaviti sa dobrom praksom dijaloga solidarnosti koji je započeo s razmijenom bosanskohercegovačkih i sirijskih aktivistkinja;
  • Staviti iskustva aktivistkinja iz Ukrajine u perspektivu te otvoriti diskusiju o mogućim strategijama u kontekstu izgradnje mirovnih pokreta i izgradnje mira, putem uvida u iskustvo BiH, te introducirati nove moguće alatke za analizu, potput političke ekonomije;
  • Kreirati sigurno i otvoreno okruženje za feministički dijalog i otvorenu diskusiju o strategijama, pristupima i aktivnostima.

Izvještaj sa događaja možete preuzeti ovdje.

PDF Screenshot